se u njihovo društvo i vidjeti što će sve diskutovati. Sve nji hove diskusije, pa makar se ti s njima i ne slagao, treba po dr ža va ti. 61 Potkraj g. 1957. Udbin suradnik Majc izvijestio je Ispostavu unutra šnjih poslova u Imotskom da se Bušić Bruno
prekinuti šutnju o hrvatskoj stvarnosti? 324 i g. 1978. Raskol unutar UDB-e, 325 Razgovori Bengta Goeran s so na326 i Dr ža vni terorizam327; u Hrvatskom listu g. 1978. Čemu se smiju za grebački gimnazijalci, 328 Tri slova, 329 Strateška i
je su bo te, to će bi ti još jed na na ja va, od no sno pod sjet nik da raz mi sle za ko ga će gla so va ti, a oni ma ko ji će je u ru ka ma dr ža ti na kon obja ve re zul ta ta opet pod sjet nik da je Kal me ta tre bao od stu pi ti ra ni je i spa si ti stran ku od si tua ci je u ko ju
objavljujemo u cijelosti i njegovo reagiranje na spomenuti tekst dr ža vi ta kvo ka kvo je, a s dru ge pak stra ne gra đa ni u Ro ha tin skom, gu ver ne ru HNB-a vi de spas i za to je on uz pred sjed ni ka me đu
ku ko ju podr ža va, kao i na jo mi lje ni jeg po li ti ča ra, dok je ve ći ni sve jed no tko će do ći na vlast, jer ka ko su ka za li, dr ža va je u to li koj kr izi da nit ko ne mo že stva ri okre nu ti na bo lje.
ka da se one na đu na bub nju a ka da im je ci je na uve li ke ma nja. dr ža va na pro da ju, zbog gu bit ka u ovr šnim po stup ci ma sta vi la nekoliko desetaka ku ća, sta no va, pa šnja ka, gra đe vin skih
ugo vo ru s vra gom za pra vo pro da le duše dru gih da bi ot pla ti le svoj dug So vjet skom So to ni. dr ža va li svo je pa ro le Smrt fašizmu, slo bo da na ro du, nji hov bi an ti fašizam si gur no po stao vri je dnim po vi je snim na sli je
ono što je već ra ni je re če no. Ni ta re la ti vno la ba vi ja di kta tu ra pro le ta ri ja ta ju go sla ven skih ko mu ni sti čkih vla sto dr ža ca još uvi jek ni je au to mat ski ra zlog da ih sla vi mo, isto kao što dje ca ne sma tra ju da bi svo je ro di te lje ko ji ih dne vno tu
ji me je, ka da sam ga po tom pre pri ča la u istoj re da kci ji, pri ja vio Udbi. On je otišao u Pa riz, a ja sam zbog kle ve te pro tiv dr ža ve i naroda, ka ko je mo je djelo kva li fi ci ra no, iz be o grad ske sre dišnji ce Udbe, tzv. Gla vnja če, naj pri je de por ti ra na
za ni ma njem ho te li na Pun ta mi ci za po šlja va li su do 800 dje lat ni ka, dok ih da nas ima sve ga 80. Tre ba lo bi ići u do go vor sa dr ža vom i za u ze ti stav. Po sto ji ljet na i zim ska prak sa pa bi mož da uče ni ci je dan dio go di ne tre ba li od ra đi va ti prak tič ni
ova i ra ni je zbog nje ga tra ži la za šti tu. Bi le su na kon to ga mno ge pri če i mno ga na ga đa nja ka ko će net ko od rod bi ne tu ži ti dr ža vu upra vo zbog tog ne ma ra. I zai sta pro te klo ga četvrt ka na Op ćin skom su du u Ben kov cu za po če lo je su đe nje za nak na du šte
ba po tak nu ti pro iz vod nju kroz obrt ni štvo, ugle da ti se na zem lje ko je su usavr ši le ova kav rad ni su stav. U na pred ni jim dr ža va ma Eu ro pe sve to funk cio ni ra jer nji ho vi obrt ni ci ni su u stra hu da će osta ti bez imo vi ne, ne kret ni na i sve ga uko li ko
H) dr ža vnog proračuna, osnovicu utvrđuje Vlada.
ri te ti, ne pri zna ju se ni ni ka kvi re ži mi, ni tra di ci o nal ne eti čke nor me i u ta kvom se društvu sva ka gra ni ca briše bi lo dr ža vna, bi lo ona do brog uku sa. Ko mu ni ka ci ja na in ter ne tu je su ro va, dr ska, ne u mje sna i pro sta, bez obzi ra na su go vor ni ka
ne ra ci je ko je su odra sta le s in ter ne tom po sta le su u 2008. do mi nan tna društve na sku pi na, pri če mu, oči gle dno, ni naša dr ža va ni je izo sta vlje na i sa da je sa ja sno da će u bu du ćno sti sva ko društvo, pa i ono u Hr vat skoj, bi ti ure đe no na na čin na ko